Svježa matična mliječ

Matična mliječ je kroz svoju dugu povijest, kao najdragocjeniji pčelinji proizvod, stekla status kraljevske hrane. Među vrijedne sastavnice matične mliječi. Treba svakako spomenuti neuroprijenosnike (acetilkolin i kolin) i spolne hormone te brojne druge spojeve koji pripadaju različitim kemijskim skupinama. Zanimljivo je spomenuti da se među sastavnicama matične mliječi nalaze gotovo svi elementi potrebni za rast, razvoj i normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

SASTAV MATIČNE MLIJEČI Osnovu njezinog sastava čine voda, proteini, šećeri, lipidi i mineralne soli. Udio u matičnoj mliječi (%): Voda 60-70, Lipidi 3-8, Proteini 9-18, Fruktoza 3-13, Glukoza 4–8, Saharoza 0,5–2. Slobodnih aminokiselina ima oko 2,3%, a peptida oko 0,16%. Identificirane su ukupno 23 aminokiseline. S najvećim udjelima sudjeluju prolin, lizin, glutaminska kiselina, α-alanin, fenilalanin, aspartat i serin20. Prisutne su i sve aminokiseline esencijalne za čovjeka. Slobodne aminokiseline su prolin i lizin. U matičnoj mliječi se nalaze i brojni vitamini (336 do 351) mg/g (B1, B2, B6, B3, B5, B7, B9, B12, niacin, pantotenska kiselina, biotin, inozitol, folna kiselina, te vitamini C, E, A, D i K). Najzastupljeniji su oni iz skupine B-vitamina. Pantotenske kiseline ima npr. čak sedamnaest puta više nego u suhoj peludi, poznatoj po bogatstvu tih vitamina. Sadrži i neuroprijenosnike (acetilkolin i kolin) i spolne hormone te brojne spojeve koji pripadaju različitim kemijskim skupinama. Među njima su i dva heterociklička spoja, biopterin i neopterin, koje sadrži i mliječ za radilice, ali u deseterostruko manjoj količini.